Šokantni rezultati istraživanja: Psi u Ukrajini više nisu isti

U studiji objavljenoj u prosincu u znanstvenom časopisu Evolutionary Applications, skupina istraživača utvrdila je da je izloženost ratu u Ukrajini u kratkom razdoblju transformirala pse koji su nekoć bili kućni ljubimci u pse koji nalikuju divljim psima.

Znanstvenici su prikupili raznolike podatke o 763 psa iz devet regija Ukrajine. Tim je surađivao sa skloništima za životinje, dok su veterinari i volonteri prikupljali podatke o psima lutalicama u potencijalno sigurnim područjima, ali ponekad i u zonama označenima kao opasna područja, piše The New York Times.

Prikupljanje podataka na samoj bojišnici bilo je znatno teže. Taj je dio istraživanja vodio Ihor Dykyy, zoolog s Nacionalnog sveučilišta Ivan Franko u Lavovu. Dr. Dykyy je od 2022. godine, tijekom dvije godine, služio na prvoj crti bojišnice - u blizini grada Lymana u Donjeckoj oblasti, a kasnije i blizu Harkiva, uz granicu s Rusijom — kao volonter u Oružanim snagama Ukrajine.

"Mnogo pasa lutalica živjelo je s nama u selu Zarichne“, prisjetio se dr. Dykyy. "Bili su prestravljeni ratnim zbivanjima; neki su patili od šoka od granatiranja. Jedan mali pas imao je slomljenu nogu koja nije pravilno zacijelila, pa je trajno šepao. Drugi je bio slijep na jedno oko, koje je izgubio u eksploziji.“

Dr. Dykyy i njegovi suborci, kako je rekao, "hranili su ih, pružali im zaklon i medicinsku skrb kad god je to bilo moguće“.

Iako se istraživanje fokusiralo na domaće pse, mnogi od njih više nisu bili pod brigom svojih vlasnika i živjeli su kao lutalice.

"Od početka rata svjedočimo vrlo tužnoj situaciji s kućnim ljubimcima u Ukrajini“, rekla je Mariia Martsiv, glavna autorica rada i zoologinja sa Sveučilišta u Lavovu.

"Neki su ljudi poveli svoje ljubimce sa sobom, ali neki su jednostavno ostavljeni na željezničkim kolodvorima ili u okupiranim područjima.“

Većina rezultata istraživanja upućuje na to da su psi na bojišnici u izuzetno kratkom vremenu postali sličniji divljim vrstama pasa, poput vukova, kojota ili dingoa.

Primjeri te transformacije jasno su vidljivi u podacima: psi s bojišnice rijetko su imali kratke njuške poput francuskog buldoga ili izdužene poput jazavčara. Mnogi su imali i manju tjelesnu masu. Čak su i njihove uši poprimile drukčiji oblik - šiljate uši bile su češće od spuštenih.

"Rat djeluje kao snažan filter, favorizirajući osobine koje poboljšavaju preživljavanje u ekstremnim uvjetima“, rekla je Małgorzata Witek, autorica studije i doktorandica na Sveučilištu u Gdanjsku u Poljskoj.

U ratnim zonama Ukrajine pronađene su i druge karakteristike koje se češće povezuju s divljim vrstama pasa: bilo je manje starih, bolesnih i ozlijeđenih pasa, a psi na bojišnici češće su živjeli u skupinama.

"Najviše nas je iznenadilo koliko su se te promjene brzo pojavile“, rekla je Witek.

No znanstvenici nisu željeli da se njihovi nalazi tumače kao ubrzana evolucija potaknuta ratom.

"Promjene koje promatramo kod pasa događaju se prebrzo da bi se mogle objasniti molekularnom evolucijom", napisali su.

Ono što se zapravo događa je da ratni uvjeti pogoduju životinjama koje imaju određene karakteristike. Na primjer, pas s manjom tjelesnom masom ima manju vjerojatnost da će aktivirati mine i sposobniji je sakriti se te predstavlja manju metu za šrapnele.

Unatoč dokazima o naizgled divljim osobinama ponašanja i fizičkim karakteristikama, većina pasa ostala je ovisna o ljudima za hranu, nadopunjujući svoju prehranu samo biljkama i povremenim lovom. Ponekad su psi preživljavali skupljajući tijela poginulih vojnika. Neke su posvojile ukrajinske trupe.

Ali znanstvenici su ipak primijetili neke pse na prvoj crti bojišnice koji više nisu ovisili o ljudima za svoj opstanak.